Anksiozni poremećaji

Strah je kod prijeteće opasnosti prirodna reakcija tijela. Osnovni je osjećaj koji duh i tijelo priprema na prikladno ponašanje u opasnoj situaciji. Strah u tijelu aktivira mehanizam zaštite i preživljavanja te čovjek u roku od nekoliko sekunda mora odlučiti: borba ili bijeg? 

Dok je prije čovjek morao bježati pred grabežljivcima, danas prirodnu reakciju straha mogu izazvati razgovori za posao, velika okupljanja ljudi ili duga putovanja zrakoplovom.

Mehanizam koji je nekada čovjeka spašavao od gladnih lavova, danas osobu može spriječiti u govoru pred skupinom ljudi ili vožnji podzemnom željeznicom. Strah prerasta u problem ako se pojavljuje prečesto ili predugo, ako je pretjerano jak, ako ga nije moguće kontrolirati i ako se izbjegavaju situacije te se time stvara jaka patnja ili negativan utjecaj.

Razne su dijagnoze anksioznih poremećaja:

 

 

Panični poremećaj

Kod paničnog poremećaja dolazi do redovitih napadaja straha. Takav je napad praćen intenzivnim, psihičkim i tjelesnim simptomima kao što su lupanje srca, nedostatak zraka, vrtoglavica, omamljenost, drhtanje, trnci ili osjećaj nestvarnosti. Ovi se simptomi često pojavljuju „kao iz vedra neba“ i bez prepoznatljivog razloga.

 

 

Agorafobija

Agorafobijom naziva se strah od (ili svjesno izbjegavanje) skupina ljudi, javnih mjesta ili i putovanja. Robne kuće, kino, javni prijevoz i mjesta koja se nalaze izvan vlastita četiri zida povezana su s pretjeranim strahom.

 

 

Specifične (izolirane) fobije

Stalni i pretjerani strah od određenih situacija, aktivnosti ili objekata, npr. životinja, visina, letenja, uskih zatvorenih prostora, prizora krvi, injekcija, posjet zubaru i liječniku...

 

 

Opći anksiozni poremećaj

Općim se anksioznim poremećajem naziva strah koji traje mjesecima neovisno o specifičnim situacijama. Ovaj je strah povezan s kroničnim brigama koje nije moguće kontrolirati, kao primjerice za obitelj, posao, zdravlje ili financije. Pretjerano i ponavljajuće razmišljanje o svakodnevnim problemima također je simptom općeg anksioznog poremećaja. Uz to se mogu pojaviti brzo umaranje, napetost mišića, omamljenost, drhtanje, osjećaj vrtoglavice i želučane tegobe.

 

 

Socijalna fobija

Socijalna je fobija izražena i intenzivna strepnja te strah od socijalnih situacija. U to se ubrajaju jelo i piće u javnosti, rad pod nadzorom, govor pred publikom ili strah od ispita. Tipični su tjelesni simptomi drhtanje, znojenje, crvenilo, potreba za mokrenjem i/ili stolicom ili suhoća usta. Pojavljuju se u kombinaciji s negativnim mislima kao, primjerice, „neću uspjeti reći ni rečenicu“, „propalica sam“ i „nikada neću uspjeti“.