Depresija je afektivni poremećaj (poremećaj osjećaja) koji se očituje kroz potištenost, nedostatak motivacije, neraspoloženost, beznadnost i misli o besmislenosti. Istovremeno se mogu pojaviti strahovi, nemir, poremećaji sna ili somatske tegobe poput želučano-crijevnih tegoba, bolova, mršavljenja ili debljanja. Međutim, ove se tegobe razlikuju od osobe do osobe.

 

Procjenjuje se da 2 % do 3 % muškaraca i 4 % do 7 % žena pati od ozbiljne depresije. Rizik oboljenja od ovog poremećaja barem jednom u životu kod muškaraca je pri 12 % do 16 %, a kod žena 20 % do 26 %. Danas se zna da su za nastanak depresija odgovorni brojni čimbenici. I psihološki i biološki, ali i socijalni uzroci mogu dovesti do depresije.

 

Burnout je depresija nastala preopterećenjem poslovne ili druge vrste. Pritom često važnu ulogu imaju prevelika očekivanja vezana uz uspjeh. Terapija burnouta sastoji se prije svega od rasterećenja i prepoznavanja mogućih psiholoških i socijalnih čimbenika koji pogoduju ovoj vrsti depresije.

 

Kognitivno-bihevioralna terapija pogođenoj osobi može pomoći u postupanju s depresijom i jedan je od najraširenijih i najbolje istraženih oblika psihoterapije kod liječenja depresija. Glavna je ideja da su misli i osjećaji, ponašanje i tjelesne reakcije vrlo složeno povezani te upravljaju našim zdravljem. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji radi se s mislima, stavovima i očekivanjima kako bi se prepoznalo i promijenila uvjerenja / načini razmišljanja koji opterećuju. Životna priča pogođenih osoba ima vrlo važnu ulogu jer probleme ne stvaraju samo određene situacije, nego i značenje koje im se pridaje.